Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja sve do 2001. godine. Na taj dan je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor, a povodom tog blagdana u dva navrata su, za vrijeme Franje Tuđmana, na Jarunu bile vojne parade.
Parada 1995. godine je bila između Bljeska i Oluje, dvije vojne operacije kojima je Hrvatska vratila okupirani teritorij.
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Odluka kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja donesena je 8. listopada 1991. godine.
Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.
